16.7. – Gospa Karmelska

16.7. – Gospa Karmelska

Danas slavimo blagdan Gospe od brda Karmela. To lijepo brdo u Palestini uz obalu Sredozemnoga mora bijaše mjesto odakle je prorok Ilija vatreno branio vjeru u Izraelu. U srednjem vijeku vjernici su počeli slaviti uspomenu na zaštitu Majke Božje, što ju je Gospa pružila nosiocima karmelskoga škapulara. Škapular je, zapravo, komad gornje odječe što je nose mnogi redovnici: benediktinci, cisterciti, premonstratenzi, karmeličani. Simbolički škapular, koji se sastoji od komadića platna, počeli su kasnije nositi i svjetovnjaci kao znak sudjelovanja u povlasticama i zaslugama pojedinih redova. Najpoznatiji je od tih škapulara karmelski koji nose kao zalog posebne zaštite Majke Božje u prvom redu karmeličani i karmeličanke, a onda i mnogi vjernici u svijetu koji na taj način postadoše dionicima duhovnih dobara karmelskoga reda. Taj je red za vrijeme križarskih vojna g. 1155. osnovao križar Bertold iz Kalabrije.

U lijepoj karmelicanskoj crkvi na brde Karmelu u Haifi razni natpisi uklesani u mramor još i danas svjedoce o postanku karmelskoga reda. Novoosnovani je red doživio bujan procvat za vrijeme svoga trecega generala sv. Šimuna Stocka, koji je upravljao karmelicanskom zajednicom od 1242-1262. Tome se generalu pripisuje i nošenje škapulara, odjece koju je redu kao zalog svoje zaštite dala sama BD Marija. Jednoj privatnoj objavi pripisuje se i tzv. “subotnja povlastica”, a koju je g. 1322. potvrdio papa Ivan XXII. Povlastica se sastoji u tome da ce Gospa nosioce njezina škapulara, koji budu savjesno izvršavali obveze što iz prihvacanja škapulara proizlaze, prve subote nakon smrti izbaviti iz cistilišnih muka. Povijesna je cinjenica da su pape nosiocima karmelskoga škapulara podijelile mnoge oproste. U Svetom pismu, u Knjizi proroka Izaije, govori se o pustinji u kojoj je “dana divota Karmela” (Iz 35,2), da “vidi slavu Jahvinu, divotu Boga našega”. Te cemo rijeci razumjeti iz samoga znacenja imena “Karmel”. To ime znaci “plodna vrtna zemlja”. Kad palestinski hodocasnik prolazi kraj divnih karmelskih nasada, onda mu je za to brdo takav naziv posve opravdan. Tumaci Svetoga pisma misle stoga da je Karmel slika prisutnosti pravoga Boga, slika ljupkosti i plodnosti njegove milosti, slika Djevice Marije, osobe što je nepodijeljena srca sva pripadala Bogu. Ona, osjenjena Duhom Svetim, postade mjestom, u kojem se Božja prisutnost na osobit nacin ocitovala na blagoslov svima onima koji “gladuju i žedaju za pravednošcu”. Slaveci danas Gospu od brda Karmela dobro je da mislimo baš na tu stvarnost. Kao sveto brdo Karmel je slika i narocite Božje blizine. Najveci mistik i naucitelj iz karmelskoga reda sv. Ivan od Križa dao je naslov svome djelu, u kojem je sadržana uputa kako ce covjek naci Boga, Uspon na brdo Karmel. Za njega taj uspon u prvom redu znaci oslobodenje od svega onoga što nije Bog. Ne može se uspeti do Božje blizine bez žrtvovanja osjetnih stvari. Ne dolazi se do kontemplacije Boga ako srce nije što više ocišceno od svega onoga što nije Bog. Zanimljiva je cinjenica kako jednostavan puk voli pobožnost prema Karmelskoj Gospi i kako rado nosi njezin škapular. U prošlosti je to bilo daleko jace izraženo nego danas. Tako znamo da je koncem XVII. stoljeca na svijetu bilo više od tisucu karmelskih bratovština. U njima su se nalazili i mnogi svjetovni i crkveni odlicnici. Sve su te bratovštine, skupa s karmelskim redom, u znak zahvalnosti za zaštitu Presvete Djevice slavile s najvecom svecanošcu današnji blagdan. Tko je primio karmelski škapular, neka ga pobožno nosi kao znak da je na osobit nacin posvecen Majci Božjoj. Noseci ga, neka moli i radi za svoje vjecno spasenje, ali neka to isto cini i za spasenje svih ljudi! Majci Mariji – Spasiteljevoj i našoj Majci – ne može uciniti draže djelo.