Prema mišljenju učenjaka Igina Cecchettija sv. Brigita među misticima svih vremena svijetli kao zvijezda prvog reda. Njezino svjetlo neprestano rasvjetljuje noć čovječanstva, a njezine su riječi izvori trajne utjehe i milosti. Cecchetti se čak pita: »Nisu li njezini spisi u vrtu Crkve jedna vječna aleja, koja svijet ispunja miomirisom i koja ga liječi? To potvrđuje sam Gospodin onim riječima što odjekuju još i danas kao nebeski zov suvremenom čovječanstvu: ’Moje riječi nisu kao cvijet što pada na zemlju, već kao plod što ostaje zauvijek.’« Tko misli da je takvo mišljenje o jednoj svetici pretjerano, taj neka u Bibliotheca Sanctorum pročita Cecchettijevu studiju o svetici, opširno i temeljito napisanu na 90 stupaca, a koja obuhvaća svetičino ime, život, objave, svetost i štovanje, te nju kao lik veličine prvog reda. Ako mu ni to još nije dosta, onda neka strpljivo pročita i popis priložene literature o svetici.

Od nje cu napomenuti samo veliki sveticin životopis što ga u dva sveska od g. 1941–1943. napisa i izda u Copenhagenu veliki danski pisac i obracenik Johannes Joergensen. To djelo uceni bolandisti nazivaju »temeljnim«, a da je to zbilja tako dokazuju i prijevodi toga djela na švedski, engleski i talijanski jezik. Brigita je za povijest svoje domovine švedske ono što je Jeanne d’Arc za povijest Francuske, sv. Klara za povijest Italije te za hrvatsku povijest dobra kraljica Jelena i posljednja bosanska kraljica Katarina. Te su velike žene ne samo povijesne licnosti, vec i trajno žive legende svojih naroda. Njihova je duhovna ljepota neprestano trajno nadahnuce za svakoga tko je otvoren prema istinskim vrijednostima. To je važno uociti narocito danas kad nam danonocna bubnjarska propaganda posredstvom sredstava društvenoga priopcavanja želi silom nametnuti nešto drugo. Vec samo to nametanje jasno govori da nije rijec o pravim vrijednostima, jer njima nije potrebna reklama, one osvajaju svojom težinom i sadržajnošcu, tajanstvenom ljepotom što je neprestano ižaruju. Brigita se rodila oko g. 1302. kao kcerka odlicne švedske obitelji u Finstadu kod Upsale. Kad joj je bilo deset godina slušala je jednu propovijed o muci Isusovoj, koja je na nju silno djelovala i pod njezinim je dojmom, tako reci, ostala cijeloga života. Prvu noc nakon te propovijedi ukazao joj se raspeti Gospodin i pozvao je na trajno razmatranje svoje muke. Ona se tome pozivu odazvala, pogotovo kad je godinu dana kasnije izgubila dragu majku. Do svoje udaje vec u 14. godini živjela je kroz tri godine kod svoje tetke, odijeljena od oca i svoje obitelji, što joj je bilo veoma teško. U takvom stanju sve više se sjedinjavala s Kristom, covjekom boli, pa je iz toga upoznala povezanost izmedu grijeha i poniženja u covjeku s jedne te pomirenja i milosti u Kristu s druge strane. Udavši se po ocevoj volji veoma mlada za Ulfa Gudmarssona, rodila mu je osmero djece, postavši uzornom suprugom i majkom. U braku je poput »jake žene« iz Biblije provela 28 godina. Imala je srecu da je i njezin muž bio dobar covjek, po naravi blag te bogobojazan. On je uz nju u svakom pogledu lijepo uznapredovao. Brigita je svoju djecu veoma dobro odgojila. U jednom videnju rekla joj je Blažena Gospa: »Nastoj oko toga da tvoja djeca postanu i moja!« Ona je tu preporuku savršeno ispunila tako da je u jednom spisu zavrijedila ovu pohvalu: »Brigita je iz švedske imala cetvero muške i cetvero ženske djece, i sve ih je imala svete.« Brigita je bila srce i duša brojne obitelji, velike kuce s brojnom služincadi te bogatog imanja. Na sve je stigla, za sve se brinula, ali je našla vremena i za molitvu i omiljelo razmatranje Kristove muke. Da se što više suoblici s Kristom patnikom, cinila je velike pokore, mnogo postila, a osobito strogo u korizmi. Uz to je vršila i mnoga djela milosrda za siromašne, bolesne, patnike, pale djevojke. Nakon muževljeve smrti Brigita je sve više ulazila u javni život Crkve i Europe svoga vremena. Višeput je medu zavadenim kraljevima izvršila mirotovornu posrednicku ulogu, zauzimala se za povratak papa iz Avignona u Rim, za poboljšanje cudorednoga života biskupâ i svecenikâ. Došavši u Rim, ondje je godinama stanovala u jednoj kuci na Piazza Farnese. Tada se mnogo brinula za hodocasnike što su dolazili u Rim s europskog Sjevera. Brinula se ne samo za njihov smještaj, vec još više da im svecenici u njihovu jeziku pružaju vjerske usluge, osobito propovijedanjem i ispovijedanjem. Svetica se trajno bavila mišlju o osnutku Otkupiteljeva reda. Poticaj za to dolazio joj je od samoga Spasitelja. Tu ce zamisao ostvariti njezina kcerka Katarina te uz odobrenje pape Urbana V. u Vadsteni osnovati slavni samostan od dva dijela: za muškarce i za žene. Godine 1372. Brigita je pošla na hodocašce u Svetu zemlju. U svibnju je stigla pred Jafu gdje se brod nasukao, ali se nijednom putniku nije ništa dogodilo. U Jeruzalem je prispjela 13. svibnja. Ondje se nastanila u franjevackom svratištu za hodocasnike. U Isusovoj je domovini ostala cetiri i pol mjeseca. Imala je u programu pohoditi mjesta Isusova rodenja, krštenja, muke i smrti. Nalazeci se u bazilici Svetoga groba i moleci se, vidjela je u duhu cijelu Isusovu muku. Posjetila je i Betlehem, mjesto Isusova rodenja. Kad je bila u blizini Getsemanija na grobu Majke Božje, primila je objave o Marijinu životu i njezinu slavnom uznesenju na nebo. Druge manje objave primila je u dvorani Zadnje vecere, na Maslinskoj gori i na Jordanu. U Svetoj zemlji kao majka doživjela je veliku radost i utjehu jer su franjevci samostana na brdu Sionu njezina sina Birgera posvetili za viteza Svetoga groba. Uz sv. Franju Asiškoga sv. Brigita se ubraja medu najglasovitije srednjovjekovne hodocasnike Svete zemlje. Ta je svetica u katolickom svijetu postala slavna još i po svojim spisima koji su sakupljeni u jedan svezak i nose naslov Objave. Oni su trajni misticki i literarni spomenik po kojima je svetica ušla u povijest »kao Božji apostol i prorok«, kao »vidjelica i misticarka Sjevera«. Objave sv. Brigite strucnjaci smatraju pravim književnim i misticnim remek-djelom, jer su pisane živim, slikovitim, kojiput i dramatskim stilom. To je djelo puno poezije pa je kadro ocarati i najprofinjenije književne sladokusce. Pisano je latinskim jezikom, ne doduše klasicnim, ali unatoc tome dostojanstvenim. U Objavama kao ideje vodilje dolaze do izražaja misli o Božjem gospodstvu, njegovoj pravednosti, ali s kojom je uvijek povezano njegovo preobilno milosrde. Objave izražavaju na osebujan nacin velike srednjovjekovne pobožnosti, osobito onu prema Kristovu covještvu i Presvetoj Djevici. Sv. Brigita velica Marijino bezgrješno zacece. Od svetaca slavi sv. Josipa i one svete kojih je svetišta kao pobožna hodocasnica pohodila, osobito ono sv. Jakova u Compostelli. Mnogo govori i o andelima, osobito o cuvarima. Katolici su uvijek mnogo držali do spisa sv. Brigite jer smatraju da su oni štivo što je kadro covjeka uzdignuti i dušu mu ojacati. Sv. Brigita je u prisutnosti svoje kcerke Katarine i svoga ispovjednika umr­la u Rimu na današnji dan godine 1373. Njezini zemni ostaci preneseni su u švedsku te ondje sahranjeni u crkvi u Vadsteni. Da osjetimo barem malo dah Brigitinih spisa, navodimo ovo: »Blagoslovljen budi, Gospodine moj Isuse Kriste! Ti si svojom dragocjenom krvlju i svetom smrcu otkupio duše i ponovno ih milosrdno iz progonstva priveo u vjecni život. Blagoslovljen budi, Gospodine moj Isuse Kriste! Ti si radi našega spasenja dao da ti koplje probode bok i srce. Obilato si iz tog boka prolio krv i vodu da bi nas otkupio. Slava ti, Gospodine moj Isuse Kriste, jer si htio da tvoji prijatelji skinu s križa tvoje blagoslovljeno tijelo i da ga polože u ruke tvoje preblage majke, da bi ga ona umotala u platno i sahranila u grob. Slava ti što si dopustio da ga ondje cuvaju vojnici. Vjecna ti hvala, Gospodine moj Isuse Kriste, jer si treceg dana uskrsnuo i živ se pokazao onima kojima ti se svidjelo. Nakon cetrdeset dana uzašao si na nebo, dok su to mnogi promatrali. Ti si casno smjestio svoje prijatelje koje si oslobodio iz podzemlja. Nek ti je vjecna dika i slava, Gospodine Isuse Kriste, jer si poslao Duha Svetoga u srca ucenika i povecao u njihovim dušama neizmjernu božansku ljubav.«

Related Posts