24.5. – Bl. Djevica Marija, Pomoćnica kršćana

24.5. – Bl. Djevica Marija, Pomoćnica kršćana

U Lauretanskim litanijama Gospu zazivamo i kao Pomoćnicu kršćana. Marijine svetkovine, blagdani i spomen-dani su u svezi s vjerskim istinama, događajima iz života Majke Božje ili povijesti Crkve. Ovaj usklik je uvršten u litanije poslije pobjede nad Turcima dana 7. listopada 1571. u bitci kod Lepanta. Tada su Turci bili nadmoćniji od kršćana brojem lađa i vojnika. Ali kršćani su se utekli u zagovor Gospi i uspjeli pobijediti Osmanlije. Poslije te bitke uveden je blagdan Marije Pobjednice ili Kraljice Presvete Krunice. Turci su 1683. godine bili naumili prvostolnicu sv. Stjepana u Beču pretvoriti u štalu za svoje konje. I opet su kršćani, pod vodstvom poljskoga kralja Ivana Sobjeskoga, pobijedili neprijatelja nadmoćnijeg od sebe. Na stijegu su imali Gospin lik i geslo: «Naprijed, Bog i Marija su naša zaštita». U časte pobjede ustanovljen je blagdan Imena Marijina 12. rujna. Francuski vladar Napoleon Bonaparte bio je strah i trepet u Europi. Jedino mu se usprotivio osamdesetogodišnji papa Pio VI., koji ga je izopćio iz Crkve, Car papu baca u tamnicu, punih 20 mjeseci, do dana papine smrti, 29. kolovoza 1799. u Valenzi. Papa Pio VII., koji je izabran 14. ožujka 1800. u Veneciji, ponovio je izopćenje. Papa odlazi u Pariz okruniti Napoleona za cara. Oholi car sam je uzeo krunu i stavio si je na glavu uz riječi: «Bog mi ju je dao, jao onome tko ju takne». Proglašava se carem Rima i nasljednikom Karla Velikoga, a Papu zatvara u Certosi kod Firence, pa Savonu, gdje ostaje 3 godine. U Fonainebleau je lišen i brevijara i crnila. Nitko nije smio govoriti s Papom. Car ga primorava na potpis konkordata 1813. godine. Prema tom ugovoru car bi imao sve ovlasti a papa bi mogao samo imenovati i posvetiti biskupe. Papa se uzdao u Marijinu pomoć. Iste godine car doživljava poraz kod njemačkoga Lipziga, a Papa se vraća u Rim 24. svibnja 1814. Pomoćnicu kršćana slavimo kao uspomena na svečani povratak pape Pija VII. iz sužanjstva.