Svete mise u našoj župi ćemo slaviti u: 7:30, 9:00, 10:15, 11:30 i u 18:30 sati.
Danas je NEDJELJA BOŽJE RIJEČI. Motu proprijem “Aperuit illis”, od 30. rujna 2019., papa Franjo odredio je da se u Crkvi 3. nedjelja kroz godinu posveti slavljenju, razmišljanju i širenju Božje riječi. U istom dokumentu papa poziva da se ova nedjelja slavi kao svečani dan kako bi se okupljenom zboru vjernika konkretnim bogoslužnim činima zorno pokazala vrijednost Božje riječi.
Danas je i završetak molitvene osmine za jedinstvo kršćana.
Često mislimo da ćemo se Bogu posvetiti “kada se stvari smire” ili “kad odem u penziju i kad ću imati više vremena”. Međutim nismo niti svjesni, hoće li ikad doči taj dan kada će se stvari smiriti, hoću li dočekati odlaza u penziju. Odgađanje obraćenja često vodi ka otvrdnuću srca.
Kraljevstvo nebesko je “blizu” (v. 17). Ta blizina zahtijeva odgovor koji nije opterećen oklijevanjem.
Žurni odgovor nije plod nepromišljenosti, već prepoznavanja autoriteta koji nadilazi sve zemaljske (ne)sigurnosti. Mreže i lađe iz današnjeg evanđelja predstavljaju Petrovu i Andrijinu ekonomsku sigurnost, a otac njihovu ljudsku povezanost, ljudske obzire i obaveze. Brzi odgovor pokazuje da je Božji poziv vrijedniji od svega što posjedujemo.
U katoličkoj tradiciji, ovo se naziva “spremnošću srca”. Ako Bog zove, on će se pobrinuti za ono što ostavljamo iza sebe.
U grčkom jeziku postoji razlika između kronološkog vremena (chronos) i Božjeg vremena (kairos). Isusov prolazak obalom Galilejskog jezera bio je kairos – milosni trenutak koji se očenito ne mora ponoviti niti se mora ponoviti na jednaki način.
Žurni odgovor na Božji poziv sprječava da milost “prođe pored nas”. Svako oklijevanje daje prostoru strahu, logici svijeta i sumnji da uguše Božji glas.
Da su ribari tražili tjedan dana za razmišljanje, možda se nikada ne bi usudili krenuti. Brzim odgovorom oni su odmah ušli u školu nasljedovanja. Tek nakon što su krenuli, postali su “ribari ljudi”. Isus nas ne oblikuje dok sjedimo i važemo opcije, već dok hodamo za njim.
Liturgijska čitanja: 1. čitanje Iz 8,23b – 9,3; psalam Ps 27,1.4.13-14; 2. čitanje 1Kor 1,10-13.17; evanđelje Mt 4,12-23
Čitanje svetog Evanđelja po Mateju:
Kad je Isus čuo da je Ivan predan, povuče se u Galileju. Ostavi Nazaret te ode i nastani se u Kafarnaumu, uz more, na području Zebulunovu i Naftalijevu da se ispuni što je rečeno po proroku Izaiji: »Zemlja Zebulunova i zemlja Naftalijeva, put uz more, s one strane Jordana, Galileja poganska –narod što je sjedio u tmini svjetlost vidje veliku; onima što mrkli kraj smrti obitavahu svjetlost jarka osvanu.« Otada je Isus počeo propovijedati: »Obratite se jer približilo se kraljevstvo nebesko!« Prolazeći uz Galilejsko more, ugleda dva brata, Šimuna zvanog Petar i brata mu Andriju, gdje bacaju mrežu u more; bijahu ribari. I kaže im: »Hajdete za mnom, učinit ću vas ribarima ljudi!« Oni brzo ostave mreže i pođu za njim. Pošavši odande, ugleda druga dva brata, Jakova Zebedejeva i brata mu Ivana: u lađi su sa Zebedejem, ocem svojim, krpali mreže. Pozva i njih. Oni brzo ostave lađu i oca te pođu za njim. I obilazio je Isus svom Galilejom naučavajući po njihovim sinagogama, propovijedajući evanđelje o Kraljevstvu i liječeći svaku bolest i svaku nemoć u narodu. I glas se o njemu pronese svom Sirijom. I donosili su mu sve koji bolovahu od najrazličitijih bolesti i patnja – opsjednute, mjesečare, uzete – i on ih ozdravljaše. Za njim je pohrlio silan svijet iz Galileje, Dekapola, Jeruzalema, Judeje i Transjordanije.
Riječ Gospodnja.
Matej povezuje nasilno ušutkivanje Krstitelja i nastup Isusov: kad je Ivan bio silom ušutkan, Isus “se povlači” u Galileju i tamo počinje propovijedati. Galileja je u ono doba bila na kulturnoj i religioznoj periferiji Božjeg naroda pa je bilo manje upadno u njoj otpočeti novi religiozni pokret, daleko od jeruzalemskih rabinskih krugova.
Glavni sadržaj Isusove nastupne propovijedi je: “Obratite se jer približilo se kraljevstvo nebesko!” (r.17). Kasnije , će on svojim osporavateljima dobaciti: “Ako ja po Duhu Božjem izgonim đavle, zbilja je došlo k vama kraljevstvo ! Božje!” (Mt 12, 28). Isus zove na obraćenje sve u smislu otvaranja za nešto novo što počinje njegovim mesijanskim djelovanjem. Svojim djelovanjem i propovijedanjem on počinje uprisutnjivati Božje kraljevstvo kao vladavinu milosrđa i ljubavi. Proroci su to kraljevstvo stoljećima navješćivali, narod ga je u vrijeme tuđinske vlasti u svojoj zemlji željno očekivao, teolozi su raspravljali kako da ubrzaju nastup tog kraljevstva. Ono uključuje dvije dimenzije: Božje milosno sagibanje ljudima i poslušni odaziv ljudi Bogu. Isus smije reći da po njegovim riječima i djelima nastupa Božje kraljevstvo zato što je prvi čovjek svakom žilicom svoga bića poslušan Bogu te što Otac nebeski po njemu zaista djeluje među bolesnima i gladnima riječi njegove. Uz prvu Isusovu propovijed današnje evanđelje donosi izvještaj o pozivu prvih učenika. Bili su to ribari, braća Petar i Andrija, te na drugoj strani Zebedejevi sinovi Jakov i Ivan. Njihov odaziv znak je vjere da oko Isusa zaista počinje Božje kraljevstvo.
Redak 23 sažetak je Isusova djelovanja i propovijedanja: “I obilazio je Isus svom Galilejom naučavajući po njihovim sinagogama, propovijedajući evanđelje o Kraljevstvu i liječeći svaku bolest i svaku nemoć u narodu.” Mateju je važno Isusovo djelovanje u svoj Galileji, jer se tako ispunjava Izaijino proročanstvo o mesijanskim vremenima. Kad govori o njihovim sinagogama, Matej daje naslutiti da je došlo do razlaza između židovskog saveza sinagoga i mladog kršćanstva. Kršćani židovskog podrijetla ne poistovjećuju se više u svemu sa židovskom nacionalnom i vjerskom stvari. Isus naučava i propovijeda. Naučava ljude što trebaju činiti a propovijeda evanđelje o Kraljevstvu. U ovom “izvikivanju vijesti koja se tiče svih ljudi” (to je značenje grčkog izraza kerysso) prisutno je uvjerenje da Bog po njemu govori i nada da će Bog potvrđivati ono što on navijesti.
S Isusom Ocu poslušnim želimo se i mi na ovoj misi otvoriti Bogu da bismo u svom vremenu i mjestu svjedočili dostupnost njegova kraljevstva.
