Sveta Grobnica

A uvečer, budući da je bila Priprava, to jest predvečerje subote, dođe Josip (Mk 15:42-43). Bogat čovjek iz Arimateje (Mat 27:57), čovjek čestit i pravedan; on ne privoli njihovoj odluci i postupku (Lk 23:50-51). Koji je - kriomice, u strahu od Židova - bio učenik Isusov (Iv 19:38). odvaži se, uđe k Pilatu i zaiska tijelo Isusovo. Pilat se začudi da je već umro pa dozva satnika i upita ga je li odavna umro. Kad sazna od satnika, darova Josipu tijelo (Mk 15:43-45). Pošao je i Nikodem, onaj koji je prije bio došao Isusu po noći, noseći smjesu smirne i aloje.

Grobnica našega Gospodina zatvorena je unutar kapelice u Crkvi svete Grobnice. Foto: Israel Tourism
Grobnica našega Gospodina zatvorena je unutar kapelice u Crkvi svete Grobnice. Foto: Israel Tourism
saznaj više >>

18.4. - Velika subota

Naša crkva će biti otvorena od 7 sati te vas pozivamo na klanjanje i molitvu pred Božjim grobom gdje će biti izložen Presveti oltarski sakrament sve do 20 sati kada započinju obredi Uskrsnuća Gospodinova koji sadrže Službu svjetla, Službu riječi, Krsnu služba i Euharistijska službu. Nakon obreda će biti i blagoslov uskrsnih jela.

Prva je Crkva uskrsnu noć provodila u pjesmi i molitvi pridružujući katekumene Kristu raspetom i uskrslom. Kad je ponestalo odraslih kandidata na krštenje, u liturgiju uskrsne noći uveden je blagoslov novog ognja, hvalospjev uskrsnoj svijeći koja simbolizira Krista i blagoslov vode kojom se škrope krštenici pri obnavljanju svojih krsnih obećanja.
Slaveći Kristovo uskrsnuće kršćani ne spominju samo jedan čudesni događaj iz prošlosti. Uskrsnuće Kristovo početak je obnovljenog čovječanstva. To je događaj koji traje u vremenu i prostoru. Krštenjem i euharistijom vjernici dobivaju udio na događaju Kristova uskrsnuća i uključuju se u Crkvu kao uskrsni narod. Vazmeno bdjenje sastoji se od:
- službe svjetla s blagoslovom ognja i Vazmenim hvalospjevom;
- službe riječi sa sedam starozavjetnih i dva novozavjetna čitanja koja iznose ključne događaje povijesti spasenja;
- krsne službe s litanijama svih svetih, blagoslovom vode, krštenjem odraslih ili obnovom krsnih obećanja;
- euharistijske službe pod kojom novokršteni donose misne darove.
Crkveni smisao cijelog slavlja divno je izražen u Vazmenom hvalospjevu (Praeconium paschale) koji je nastajao u više etapa, ima za podlogu židovsku teologiju i liturgiju Pashe, a u sadašnjem obliku potječe iz VII stoljeća s galskog liturgijskog područja. Hvalospjev veliča Kristovo djelo otkupljenja koje je sve zgusnuto u otajstvu uskrsnuća. To je hvalospjev "Kristu uskrslom, povratniku od mrtvih, koji svijetli svakome čovjeku te živi i kraljuje u vijeke vjekova" (završetak).

Ova noć Kristove vjerne oslobađa od grijeha, vraća milost i pridružuje svetima saznaj više >>

17.4. - Veliki petak muke Gospodnje

Strogi post i nemrs! U 18:30 sati u našoj župi započet će obredi Velikoga petka (Služba riječi, Muka po Ivanu, Sveopća molitva, poklon križu, sv. pričest, otkrivanje Božjega Groba).
Naziv današnjeg dana nas uvodi u otajstvo križa kojemu se klanjamo zato što je na njemu visio Spas svijeta.
Današnji obred Velikog petka razvio se od onoga koji su već u IV stoljeću uveli kršćani Jeruzalema nakon što je carica Helena god. 320. pronašla zagubljenu relikviju križa Kristova. Kršćani Jeruzalema počeli su se od tada skupljati tog dana popodne na Golgoti na bogoslužje riječi kod kojeg se čitala muka Isusova. Inače, već od drugog stoljeća imamo sigurne podatke da su kršćani na Veliki petak strogo postili u znak žalosti za Kristom raspetim te se ubrzo ovo molitveno i pokorničko obilježje proširilo na sve petke u godini.
Bogoslužje ovog dana sastoji se od službe riječi sa središtem u muci Isusovoj po Ivanu, zatim od klanjanja križu i od pričesti hostijama koje su posvećene dan ranije. Na Veliki petak i Veliku subotu ne slavimo misu, jer u ta dva dana "Crkva ostaje uz grob Gospodnji razmatrajući njegovu muku i smrt i uzdržava se od misne žrtve" (Misal, 200).
Ni na Veliki petak Crkva ne razdvaja otajstvo križa od uskrsnuća. To vidimo osobito iz starinske antifone koja je preporučena za pjevanje pri klanjanju sabranih vjernika križu: "Tvome križu klanjamo se, Gospodine, te hvalimo i slavimo sveto uskrsnuće tvoje, jer evo: drveta radi nastade radost u cijelome svijetu". U žalosti za Kristom na križ raspetim Crkva se raduje što je smrt Kristova početak ljudskog otkupljenja.

saznaj više >>

Via Dolorosa

„Želiš li slijediti Isusa blizu, vrlo blizu?... Otvori sveto Evanđelje i čitaj Muku. Ali nemoj je samo čitati: proživi ju. Velika je razlika. Čitati znači prisjetiti se nečega što se dogodilo u prošlosti; živjeti je znači postati prisutan na događaju koji se odvija ovdje i sada, sudjelovati u tim prizorima. Tada. Dopusti svojem srcu da se širom otvori; neka se postavi uz Gospodina. I kada primijetiš da nastoji pobjeći – kada vidiš da si kukavica, poput ostalih – zatraži oprost za svoj i moj kukavičluk” (Križni put, deveta postaja, 3).Procesija na Veliki Petak duž Puta plača u Jeruzalemu u kojoj sudjeluju vjernici. Foto: Marie-Armelle Beaulieu/CTS.

Procesija na Veliki Petak duž Puta plača u Jeruzalemu u kojoj sudjeluju vjernici. Foto: Marie-Armelle Beaulieu/CTS.

saznaj više >>

Sveto trodnevlje - vrhunac liturgijske godine

U svagdanjem govoru naviknuli smo u sveto trodnevlje ubrajati četvrtak, petak i subotu Velikog tjedna. Međutim, večernja misa Velikog četvrtka u liturgiji je predvečerje sutrašnjeg dana, jer su kod Židova veliki blagdani počinjali večer uoči blagdana. Misom Večere Gospodnje počinje sveto trodnevlje i nastavlja se liturgijom Velikog petka, vazmenog bdjenja, danje mise na Uskrs. Završava službeno Večernjom uskrsnog dana. U Općim načelima o liturgijskoj godini stoji: "Vazmeno trodnevlje Gospodnje muke i uskrsnuća ističe se kao sjajni vrhunac čitave liturgijske godine: Krist je naime djelo ljudskog otkupljenja i savršene proslave Boga izvršio poglavito svojim vazmenim otajstvom, kada je svojom smrću uništio našu smrt i svojim uskrsnućem obnovio naš život. Zato svetkovina Vazma ima u liturgijskoj godini ono dostojanstvo što ga u tjednu ima dan Gospodnji" (br. 18).

saznaj više >>

Uskrsna poruka nadbiskupa zagrebačkog kardinala Josipa Bozanića

Braćo i sestre u vjeri!

1. Isus Krist je svojom mukom, smrću i uskrsnućem spasio svijet i čovjeka, vrativši ga u zajedništvo s Bogom. Radi toga je došao na svijet i ispunio volju svoga nebeskoga Otca. U njegovu neizrecivom djelu ljubavi nalazi se oslobađanje, povezivanje, ujedinjavanje, ozdravljenje, okupljanje, pomirenje svega što je bilo podijeljeno, razoreno, raspršeno, razjedinjeno, sukobljeno.

saznaj više >>

Tko sam ja pred Gospodinom koji trpi?

Gdje je moje srce? Kojoj od ovih osoba sam sličan? Neka nas to pitanje prati kroz ovaj tjedan – kazao je Sveti Otac danas, na nedjelju Muke Gospodnje, okupljenim vjernicima na trgu Sv. Petra, izgovorivši propovijed u potpunosti iz srca. Njegova je propovijed bila jedan veliki ispit savjesti za sve koji su je pozorno slušali i stoga je donosimo u cijelosti…
Ovaj tjedan započinje slavljeničkom povorkom s maslinovim grančicama: cijeli narod dočekuje Isusa. Djeca i mladi pjevaju, iskazuju hvalu Isusu. No, ovaj se tjedan nastavlja u otajstvu Isusove smrti i uskrsnuća. Čuli smo Gospodinovu Muku: no, dobro je da se svatko upita: tko sam ja? Tko sam ja pred mojim Gospodinom? Tko sam ja pred Isusom koji slavno ulazi u Jeruzalem? Jesam li u stanju izraziti mu svoju radost, hvaliti ga? Ili se udaljujem? Tko sam ja pred trpećim Isusom?

saznaj više >>

Savjeti za sakrament pomirenja

Razmišljanje pape Franje o sakramentu pomirenja, koje je jednom prilikom, u kapeli Doma Sveta Marta, podijelio s vjernicima.
Pred ispovjednikom treba biti hrabar i grijehe nazvati pravim imenom, a ne “kamuflirati” ih, kazao je Sveti Otac u propovijedi na misi u kapeli Doma Sveta Marta, govoreći o sakramentu pomirenja. Iskrena je ispovijed susret s Isusovom ljubavi, prihvaćanje “milosti stida” po kojem osjećamo Božji oprost. Ispovijed je za mnoge odrasle kršćane veliki napor, što često dovodi do odbacivanja sakramenta, ili je takva muka da se trenutak istine pretvori u vježbu dovitljivosti, a sveti Pavao, u Poslanici Rimljanima, čini upravo suprotno: pred zajednicom javno priznaje da u “njegovu tijelu ne obitava dobro”. Tvrdi da je rob i ne čini dobro kako bi želio, nego zlo koje ne želi.

saznaj više >>

Zašto je Papa Petar?

Kao katolici ispovijedamo poslušnost Papi kao legitimnom nasljedniku svetoga Petra i gledamo na njega kao na predstavnika našeg Gospodina Isusa Krista ovdje na zemlji. Neki ljudi danas pitaju: „Zašto bi mi slušali Papu? I on je samo ljudsko biće, zar ne?“ „Zar biti nepogrješiv znači da Papa ne može učiniti pogrješku?“

1. Ako je Krist glava Crkve zašto i svetog Petra nazivamo glavom Crkve?

Na nekoliko je mjesta u Evanđeljima jasno da je Krist svetog Petra postavio za poglavara Crkve. „Uspostavljajući Dvanaestoricu, Krist "ih je ustanovio kao kolegij ili stalan zbor, kojemu je na čelo stavio Petra, izabranog između njih" (Lumen Gentium 19).” (Katekizam Katoličke Crkve, br. 880)

saznaj više >>

Papa poziva mlade da kršćanskom radošću zaraze svijet

Zarazite svijet radošću koja proizlazi iz nasljedovanja Isusa, imajte hrabrost trijeznosti, naučite ljubiti siromahe – istaknuo je papa Franjo, nadahnjujući se na Blaženstvima, u poruci za Svjetski dan mladih 2014. godine koji se na Cvjetnicu, 13. travnja, slavi po biskupijama, a koja je 6. veljače objavljena pod naslovom: "Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko!" (Mt 5, 3).
Papa se na početku poruke osvrće na XXVIII. Svjetski dan mladih proslavljen u Rio de Janeiru te ističe kako je to bilo „veliko slavlje vjere i bratstva”. Zatim Sveti Otac najavljuje da će teme njegovih poruka u sljedeće tri godine uključujući i međunarodni susret mladih koji će se održati u Krakovu 2016. biti posvećene evanđeoskim blaženstvima. Tako je tema ovogodišnje poruke “Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko!” (Mt 5, 13), za 2015. godinu “Blago čistima srcem: oni će Boga gledati!” (Mt 5, 8), a za 2016. Papa predlaže temu “Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe!” (5, 7).

saznaj više >>